Oba manjinska zakona do polovine decembra

+100%-

Oba manjinska zakona do polovine decembra

 

U organizaciji Centra za istraživanja migracija, a uz podršku Fondacije za otvoreno društvo, u okviru projekta Minority News, u sredu, 25. oktobra, održan je okrugli sto koji se odnosio na izmene i dopune Zakona o pravima i slobodama nacionalnih manjina.

 

Na okruglom stolu su učestvovali predstavnici Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave, Instituta društvenih nauka, Komiteta pravnika za ljudska prava, Koordinacije nacionalnih saveta nacionalnih manjina i pojedinih nacionalnih saveta.

 

Direktorka projekta, Biljana Jović, je tom prilikom naglasila da se radi o izrazito važnoj temi, o kojoj su se u okviru javne rasprave u vidu primedbi i predloga izjasnili predstavnici Koordinacije nacionalnih saveta nacionalnih manjina, civilnog sektora i stručne javnosti. „Pre nego što konačan tekst Nacrta uđe u skupštinsku proceduru, veoma je važno da sagledamo u kojoj meri su primedbe uvrštene u završni tekst“, istakla je Jović.

 

U ime Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave prisutnima se obratila Ljiljana Bekčić, koja je istakla da je prioritet Ministarstva u prethodnom periodu bilo donošenje Izmena i dopuna Zakona o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina, kao i Izmena i dopuna Zakona o nacionalnim savetima nacionalnih manjina. Prisutne je podsetila da je donošenje zakona predviđeno i Akcionim planom za ostvarivanje prava nacionalnih manjina. „S obzirom na to da smo imali vanredne parlamentarne izbore, došlo je do usporavanja aktivnosti na pripremi nacrta izmena i dopuna ovog zakona. Formiranjem vlade stekli su se uslovi da se formira radna grupa koja je pripremila nacrt zakona. Javna rasprava je sprovedena u decembru prošle godine a 13. septembra ove godine je stiglo mišljenje evropske komisije na tekst nacrta. Po dostavljanju mišljenja održan je sastanak sa predstavnicima Koordinacije, koji su razmotrili i tekst nacrta zakona i preporuke“.

 

Takođe, predstavila je u kom pravcu su se kretale izmene. „Želela bih da naglasim da je Zakon o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina donet 2002. godine, u vreme savezne države i da je 2006. godine, nakon izlaska Crne Gore iz savezne države, ovaj zakon je počeo da se primenjuje kao republički zakon. A imajući u vidu da je 2006. donet Ustav Republike Srbije bilo je potrebno i terminološko usklađivanje, odnosno bilo je potrebno uskladiti niz rešenja u odredbama Zakona o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina sa odredbama Ustava Republike Srbije.“

 

Kako je dalje navela, drugi vid izmena odnosio se na propisivanje odredbi zakona onih rešenja koja su predviđena Akcionim planom za manjine, pre svega za stvaranje pravnog osnova za upis podataka o nacionalnoj pripadnosti pripadnika nacionalnih manjina u službene evidencije u skladu sa ustavnim principom o slobodi izražavanja nacionalne pripadnosti. To je, prema njenim rečima, imalo za posledicu i izmene i dopune Zakona o matičnim knjigama, koje su u završnoj fazi. Treći vid izmena odnosi se na stvaranje osnova za propisivanje afirmativnih mera za nacionalne manjine, kroz uvođenje odredaba kojima se uređuje ravnopravni status zaposlenih u javnom sektoru.

 

Prema rečima Ljiljane Bekčić, zakon bi trebalo da bude usvojen polovinom decembra, kao i izmene i dopuna Zakona o nacionalnim savetima nacionalnih manjina. Upravo ova vest je izazvala reakciju prisutnih, koji su kasnije obrazložili da su iznenađeni takvom odlukom, jer se njihovi stavovi o zakonu o nacionalnim savetima i stavovi države značajno razilaze.

 

 

BAŠIĆ: Jedan zakon za manjine i manjinske samouprave

 

Goran Bašić, direktor Instituta društvenih nauka, ocenjuje da je trebalo doneti jedan zakon koji bi uredio položaj manjina i njihovo neposredno učešće u javnom životu, kao i položaj manjinskih samouprava. Po njegovim rečima zakon je trebalo da se izmeni iz mnogo ozbiljnijih razloga nego što zbog koji je sad menjan. „Kao prvo zbog ostvarivanja prava nacionalnih manjina“, navodi Bašić. „Zbog neposrednog učešća manjina u tom procesu, zbog toga što imamo segregativni model multikulturalnosti i što su manjine sve dalje od većine. Nacrtom zakona se nije ništa promenilo da bismo mogli da kažemo da možemo konstruisati zdravu manjinsku politiku koja bi doprinela da se situacija unapredi. Čini mi se da je trebalo sačekati da se donese novi Ustav i da se onda, bez obzira na kašnjenje Poglavlja 23, donesu ove izmene.“ Kako je obrazložio, mnogo manje štete bi  predstavljalo kašnjenje u ostvarenju Poglavlja 23 nego donošenje zakona u kojem nema jasne društvene politike koja opredeljuje dugoročnu stabilnost demokratije i odnosa među ljudima koji žive u toj zemlji.

 

Sa ovom konstatacijom su se složili i predstavnici Bošnjačkog nacionalnog vijeća, Muhedin Fijuljanin i Ahmedin Škrijelj. Fijuljanin je mišljenja da je trebalo doneti jedan zakon koji bi regulisao celokupnu manjinsku politiku i koji bi imao karakter krovnog zakona, dok Škrijelj, koji je i član radne grupe za izradu nacrta zakona, ističe da tokom izrade zakona nisu sagledane realne potrebe manjina pojedinačno. „Bošnjačko nacionalno vijeće je podnelo niz primedbi, čak i predlog zakona, međutim oni su odbijeni bez ikakve dalje rasprave.“

 

 

 

LULIĆ: Široka paleta različitih viđenja

 

Ispred Koordinacije nacionalnih saveta nacionalnih manjina govorio je Emil Lulić, pravnik u Nacionalnom savetu mađarske nacionalne manjine. Kako je rekao, Koordinacija nije imala jedinstven stav oko zakona. „Znamo da se ovaj zakon godinama ispraznio. Najbitnije odredbe kojima se štite individualna i kolektivna prava su prebačena ili u Ustav ili su razrađene kasnijim zakonima, kao što je Zakon o nacionalnim savetima nacionalnih manjina. Bili smo jedinstveni po pitanju pravne snage ovog zakona. Složili smo se da manjinsko zakonodavstvo treba da ima prioritet u odnosu na ostale i zbog toga što se manjinski zakoni donose kvalifikovanom većinom. Veoma nas je bolelo kad smo čuli konstataciju da su neki zakoni krovni, sistemski a da su manjinski zakoni manje bitni. Nismo se složili oko toga na koji način rešiti ovaj problem. Neki su predviđali da se unese u zakon da treba da ima primat u odnosu na druge zakone, dok su drugi smatrali da za to ipak treba sačekati izmenu Ustava i da rešenja su koja su ovde data, iako privremena, adekvatna“, zaključio je Lulić.

 

Učesnici skupa su se složili da donošenje zakona u kratkom roku nije nešto što nam u ovom trenutku treba, već bi bilo učinkovitije da rasprava još uvek traje i da do usvajanja zakona dođe tokom sledeće godine.

 

Kategorije: Sedam dana