Deset godina bunjevačkog govora u osnovnim škulama

+100%-

Deset godina bunjevačkog govora u osnovnim škulama

 

U svečanoj sali Otvorenog univerziteta u Subotici u četvrtak, 10. novembra, održana je proslava desetogodišnjice izučavanja izbornog predmeta bunjevački govor sa elementima nacionalne kulture.

b1-min

 

Bila je to prilika da se na jednom mistu okupe pridavači bunjevačkog, direktori škula, roditelji, dica, al i da se vidi i čuje šta je to sve rađeno u protekli deset godina.

 

 

– Srićna sam što je u toku deseta škulska godina kako se izučava bunjevački govor sa elementima nacionalne kulture. Ovo je za nas istorijski jubilej. Imali smo u prošlosti škule na bunjevačkom, planove i udžbenike, sve do škulske 1919/20, kada je jednostavno završeno škulovanje na bunjevačkom maternjem jeziku. Od tada, pa do prithodni deset godina, nije bilo mogućnosti da se u škulama čuje bunjevački. Jubilej je obilužen velikom trudom, radom i zalaganjom pridavača. Formiranjom i Aktiva učitelja pridavača bunjevačkog svi ovih deset godina stvarali smo i materijal za ovaj predmet, u međuvrimenu udžbenike, tušta edukativnog materijala… Sa ponosom možemo kazat da se rezultati našeg rada vide, jel imamo velik broj učenika, grupa, škula i pridavača – istakla je Mirjana Savanov, pridsidnica Odbora za obrazovanje u Nacionalnom savitu bunjevačke nacionalne manjine.

b2-min

 

Danas na bunjevački iđe 451 učenik, a priznate su 22 grupe. Velik je posao urađen u periodu od protekli deset godina i početni 70-tak đaka, a dr Suzana Kujundžić Ostojić, pridsidnica NSBNM ističe da postoji strategija šta radit dalje.

 

– Onaj ko nema strategiju, izgubljen je u startu, tako da to sebi ne možemo dopuštit. Strategija je da se bunjevački uvede i u vrtiće, a u planu su i sridnje škule, jel odlazi nam velik broj osmaka i šteta je da se ta dica izgube. Velika obaveza je i fakultet, al iđemo korak po korak, i sigurna sam da ćemo uspit sve da uradimo. Kao što kaže jedna poslovica, da bi od diteta posto čovik, potribno je cilo selo da se angažuje, a da bi sačuvali maternji jezik, potribna je čitava zajednica, i zato sam ponosna na cilu zajednicu – istakla je dr Kujundžić Ostojić.

b3-min

 

Među prisutnima su bili i pridstavnici Pedagoškog fakulteta iz Sombora, tamo postoji predmet etno-kulturna istorija Bunjevaca, nedavno je pod tim nazivom održan i akreditovan seminar za pridavače, a tom prilikom je dr Nataša Branković, prodekan za nastavu, podilila uvirenja pridavačima.

 

U prigodnom programu učestvovali su članovi muzičke sekcije u OŠ „Sečenji Ištvan“, KUD „Bunjevka“, al i dica koja pohađaje predmet bunjevački govor sa elementima nacionalne kulture.

 

Izvor: Bunjevci