Evropa u mom gradu

+100%-

Sombor je 20. septembra bio domaćin skupa „Evropa u mom gradu“, koji je bio posvećen temi ostvarivanja prava u oblasti zaštite ljudskih i manjinskih prava. U vezi sa time direktorka Kancelarije za ljudska i manjinska prava, Suzana Paunović, je istakla da je Evropa u svim našim gradovima, te da je Srbija na to ponosna.

 

Celokupni pravni poredak u oblasti zaštite ljudskih i manjinskih prava Srbija je zasnovala na međunarodnim standardima i ugovorima donetim u okviru Ujedinjenih nacija i Saveta Evrope, rekla je Paunović. Dodaje da bi se čak moglo reći da je ostvarivanje prava pripadnika nacionalnih manjina iznad evropskog proseka i da u izvesnim segmentima može da posluži kao primer za mnoge zemlje Evropske unije.

 

Posebno, kako kaže, imajući u vidu da je Srbija jedna od retkih zemalja koja je pripadnicima nacionalnih manjina, pored individualnih prava, Ustavom priznala i kolektivna prava.

 

„Na taj način pripadnicima nacionalnih manjina omogućeno je da neposredno ili preko svojih predstavnika učestvuju u odlučivanju ili sami odlučuju o pojedinim pitanjima vezanim za svoju kulturu, obrazovanje, obaveštavanje i službenu upotrebu jezika i pisma“, pojasnila je.

 

Ona kaže i da poslednjih godina izveštaji nadležnih tela o poštovanju i primeni međunarodnih normi i standarda u ovoj oblasti ne sadrže ozbiljne kritike i primedbe, već uglavnom ukazuju na mogućnosti daljeg poboljšanja položaja manjina, ali i na sporadične probleme, slabiju primenu i predlažu dodatne mere, pre svega u smislu otklanjanja poteškoća do kojih dolazi u praksi. Paunović je istakla da dalje unapređenje položaja nacionalnih manjina ne treba posmatrati samo u funkciji evropskih integracija, već se mora istaći da to za Srbiju predstavlja imperativ demokratske države.

 

„Mišljenja sam da ne postoje veći strukturalni i sistemski problemi u njihovom položaju koji bi na bilo koji način mogli da ugroze evropske integracije zemlje“, ocenila je Paunović.

 

Prisutnima se obratio i potpredsednik Skupštine AP Vojvodine, Damir Zobenica, koji je istakao da poslanici Skupštine imaju pravo da na svom maternjem jeziku dobijaju skupštinski materijal, postavljaju poslanička pitanja, kao i da prate celokupno zasedanje, koje se simultano prevodi na 5 jezika.

 

Međutim, u Srbiji i dalje postoji etnička distanca i nije napravljen veliki pomak u odnosu na 90. godine, a drugi problem je samih nacionalnih zajednica.

 

„Postoji distanca prema pripadnicima albanske, bošnjačke, romske i hrvatske nacionalne manjine. Drugi problem je što unutar nacionalnih zajednica postoji homogenizacija, ne uči se jezik društvene sredine. Oni koji se obrazuju na maternjem jeziku ne mogu dalje da se uključe u obrazovni sistem, pa napuštaju Srbiju“, kaže prof. dr Goran Bašić, direktor Instituta društvenih nauka.

 

Jedna od oblasti ostvarivanja manjinskih prava je informisanje na jezicima nacionalnih zajednica. Primer za to je Radio televizija Vojvodine.

 

„RTV Vojvodine od 1975. godine govori na pet jezika, a sada radijski program imamo na 16 jezika, a televizijski uskoro na 12 jezika“, kaže Hajnalka Buda, urednica manjinskih programa RTV Vojvodine.

 

Izvor: RTV

Foto: Kancelarija za ljudska i manjinska prava

Kategorije: Sedam dana, Top vesti