IZMENAMA STATUTA GRADA, BUNJEVAČKI JEZIK POSTAJE SLUŽBENI JEZIK U SUBOTICI

+100%-

IZMENAMA STATUTA GRADA, BUNJEVAČKI JEZIK POSTAJE SLUŽBENI JEZIK U SUBOTICI

Bunjevački jezik i pismo će po prvi put ući u službenu upotrebu u jednom gradu u Srbiji, nakon što je na sednici Skupštine Grada Subotice, održanoj 4.marta 2021., usvojena odluka o izmenama gradskog Statuta, najvišeg pravnog akta grada.

 

Nakon ove odluke odbornika, pokrenuta je pravna procedura za izmene Statuta, u okviru koje će nadležna komisija precizirati tekst izmena, čime će se i formalno-pravno omogućiti da bunjevački jezik zvanično uđe u službenu upotrebu na jednoj od narednih sednica.

 

Odluka Skupštine Grada doneta je uprkos oštrom protivljenju odbornika iz redova Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DHSV).

 

U Srbiji živi oko 16.500 Bunjevaca, od kojih 13.500 u Subotici. Bunjevci, koji, kao i druge nacionalne manjine, od 2003. godine imaju i svoj nacionalni savet u Srbiji, sebe smatraju posebnom nacijom, dok hrvatska zajednica to negira, smatrajući da je bunjevačka manjina deo hrvatskog naroda.

 

Skupština je odluku donela na predlog gradonačelnika Subotice, Stevana Bakića, u odgovoru na inicijativu Bunjevačkog nacionalnog saveta, da se Statut Grada Subotice promeni kako bi se u ravnopravnu službenu upotrebu na teritoriji ove lokalne samouprave uveli i bunjevački jezik i pismo.

 

U obraćanju medijima nakon sednice, predsednik Skupštine Grada Subotice, Balint Pastor, naglasio je da se radi o „apsolutno demokratskom potezu” i da će “kada budemo stigli na kraj ove komplikovane procedure, Subotica, po svemu sudeći biti grad u kome će u službenoj upotrebi biti četiri jezika, pored srpskog, mađarskog, hrvatskog i bunjevački jezik“.

 

Bunjevački govor sa elementima nacionalne kulture uveden je 2007. godine kao izborni predmet u osnovne škole u Subotici, a završilo ga je oko 10.000 đaka. Jedanaest godina kasnije, 2018. godine, bunjevački je standardizovan i dobio je status jezika, i sada se fakultativno izučava i u srednjim školama. Nakon osnivanja Saveta, Bunjevci u Srbiji obrazovali su i svoje druge institucije koje predvidja zakon. U okviru prava na informisanje na maternjem jeziku pokrenuli su novine i radio, dok na regionalnom javnom servisu, Radio-televiziji Vojvodine, postoji i emisija na bunjevačkom jeziku.

 

Foto: Subotica.com