Konferencija o srpskom kao stranom jeziku, uz podršku OEBS-a

+100%-

U Beogradu je danas počela četvrta Međunarodna konferencija „Srpski kao strani jezik u teoriji i praksi“, a šef Misije OEBS-a u Srbiji Andrea Oricio rekao je da ovaj skup pruža presek reforme nastave i učenja srpskog kao nematernjeg jezika i priliku da se obeleži usvajanje novog programa za taj predmet.

 

„Ova saradnja je sjajan primer glavnog načela kojim se Misija OEBS-a u Srbiji rukovodi u svom radu, a to je da kroz partnerstvo sa lokalnim zainteresovanim stranama podstičemo i promovišemo lokalno preuzimanje odgovornosti“, rekao je Oricio na otvaranju skupa u Rektoratu Univerziteta u Beogradu.

 

Misija, prema njegovim rečima, pridaje jednaku važnost obrazovanju nacionalnih manjina na njihovim maternjim jezicima i učenju srpskog jezika, jer je „to od velikog značaja za integraciju nacionalnih manjina u društvo i njihovo buduće zaposlenje u Srbiji“.

 

Misija OEBS-a, istakao je, pomaže Srbiji u procesu reforme učenja i nastave srpskog kao nematernjeg jezika počev od razvijanja i izrade standarda za taj predmet, usavršavanja nastavnika, razvijanja pomoćnih nastavnih sredstva i izradu novog nastavnog programa, koji je u julu usvojen i počeo da se primenjuje.

 

„Podržali smo, na primer, sertifikovanu obuku 200 nastavnika u pogledu novih standarda u školama gde je jezik nastave albanski i mađarski, a prethodnog vikenda smo pomogli u obuci 50 nastavnika u Novom Sadu„, rekao je Oricio.

 

Podvukao je da je nastava srpskog kao nematernjeg jezika „dvosmeran proces“ i pozvao nastavnike da uče jezike učenika koji su predstavnici nacionalnih manjina. Rekao je i da Misija OEBS-a podržava odvijanje kursa albanskog jezika za nastavnike srpskog kao nematernjeg u južnoj Srbiji, i ujedno istakao da je komesar OEBS-a za nacionalne manjine učestvovao u izradi srpsko-albanskog rečnika za učenike, koji će biti pretočen u aplikaciju.

 

Državna sekretarka u Ministarstvu prosvete Anamarija Viček rekla je da se godinama ništa na državnom nivou nije dešavalo na planu nastave i učenja srpskog kao nematernjeg jezika, ali da je OEBS prepoznao važnost tog pitanja i pomogao u tome. OEBS je, navela je, 2014. podržao izradu studije na teritoriji opštine Preševa, Bujanovca i Medveđe što je, kaže, bio veliki korak u izradi standarda za srpski kao nematernji jezik. Viček je istakla da su promene vezane za migracije donele izazove Ministarstvu prosvete u smislu da decu migrante treba uključiti u redovno obrazovanje i navela da je u toku rad na programu nastave i učenja srpskog kao stranog jezika.

 

„Srbija je prepoznata kao unikatna u celoj Evropi jer se jedino ovde manjinsko obrazovanje bazira na obrazovanju na maternjem jeziku, a paralelno sa tim se stavlja veliki naglasak na savladavanje jezika države“, rekla je Viček. Navela je i da u Srbiji postoje tri programa za učenje srpskog jezika – za srpski jezik za decu čiji je to maternji jezik, za srpski kao nematernji jezik i za srpski kao strani jezik, zaključivši da za učenje srpskog kao nematernjeg postoji značajna stručna i politička podrška.

 

Prorektor Univerziteta u Beogradu, profesor Petar Marin, rekao je da je ova konferencija važan skup ne samo za Srbiju i srpski narod, već i za ceo region, „jer je srpski jezik važan stub identiteta koji treba očuvati“.

 

Konferencija – četvrta po redu – trajaće do 28. oktobra i okupiće oko 80 učesnika iz 14 zemalja koji će tom prilikom izložiti svoje radove, a kao rezultat skupa nastaće Četvrti zbornik. Skup organizuje Centar za srpski kao strani jezik Filološkog fakulteta, uz podršku Misije OEBS-a.

 

Izvor: RTV

Kategorije: Sedam dana, Top vesti