ŠIROM SVETA PROSLAVLJA SE BOŽIĆ PO GREGORIJANSKOM KALENDARU

+100%-

ŠIROM SVETA PROSLAVLJA SE BOŽIĆ PO GREGORIJANSKOM KALENDARU

Rimokatolička crkva i sve hrišćanske crkve koje vreme računaju po Gregorijanskom kalendaru, danas slave Božić, praznik rođenja Isusa Hrista.

 

Božić je jedan od najradosnijih praznika u hrišćanskoj tradiciji i on simbolizuje dolazak sina Božjeg na zemlju. Božićno slavlje kod Rimokatolika traje nekoliko dana, od 25. decembra, kada je, po  jevanđeoskom predanju, Isus Hristos  rođen u Vitlejemu,  pa sve do praznika Sveta tri kralja 6. januara.

 

25. decembar se, uz razlike u kalendarima, poštuje kao početak nove ere i nove istorije čovečanstva u celom hrišćanskom svetu.

 

U hrišćanstvu se veruje da je Hristovo rođenje donelo svetlost istine ljudskom rodu i da je tim događajem ispunjeno starozavetno proročanstvo o rođenju Spasitelja.

 

Katolička crkva u ponoć između Badnjeg dana 24. decembra i Božića 25. decembra služi svetu misu koja se zove Ponoćka. To je služba koju upražnjava samo Rimokatolička crkva, jer se smatra da baš tada dolazi iz mraka Božje svetlo. Tokom mise pevaju se božićne pesme. Ovaj običaj je sećanje na poklonjenje tri mudraca sa Istoka koji su, prema predanju, stigli u Vitlejem prateći najsjajniju zvezdu koja se zaustavila tačno iznad pećine Rođenja. Vernici u katoličkim crkvama i drugim crkvama zapadnog obreda klanjaju se na Božić jaslama, u kojima je simbolično predstavljena scena rođenja sa Bogomladencem, Marijom i Josifom i koje dočaravaju siromašne uslove staje u kojoj je Hristos rođen.

 

Vreme slavlja Božića počinje adventom ili došašćem, četvrte nedelje pre Božića. Najpoznatiji simbol adventa je adventski venčić, koji čine krug ili prsten od zimzelenog granja i četiri sveće. Za božićne praznike velika pažnja posvećuje se i jelci, koja ima posebno mesto u svakoj porodici. Zimzeleno granje upućuje na večni život.

 

Na prvi dan Božića obično se ostaje kod kuće i poklonima se daruju deca koja recituju i pevaju božićne pesme. Drugi dan se ide u posetu rođacima i komšijama i čestita im se praznik uz božićne pesme. U prošlosti je postojao i običaj da mladići devojkama poklanjaju „božićnicu“, ukrašenu jabuku, kao tradicionalni božićni dar.