Trend iseljavanja preti ugrožavanjem dostignutih prava nacionalnih manjina

+100%-

Novac je važan faktor u nastojanju nacionalnih manjina da zadrže dostignuti nivo svojih prava, ali tu misiju istovremeno ozbiljno ugrožava odavno prisutan trend smanjenja populacije pripadnika manjinskih zajednica. Ova ocena proizilazi iz istraživanje koje je prošle godine sproveo Centar za regionalizam iz Novog Sada „Ekonomski faktori i uticaj na položaj nacionalnih manjina u lokalnim zajednicama – primeri mađarske, hrvatske, rumunske i bugarske nacionalne manjine“.

 

Kao ekonomski faktori uzeti su iznosi koje su istraživane nacionalne manjine, pre svega njihove institucije, dobile između 2015. i 2017. od Republike Srbije i drugih nivoa vlasti, od matičnih država kao i iz evropskih fondova.

 

„Generalni zaključak je da bez obzirana to koliko Srbija izdvaja novca, a 2016. godine su izdvajanja bila ili smanjena ili kao u 2015. godini, nijedna istraživana zajednica nije u tom periodu redukovala svoju aktivnost, ukinula broj tradicionalnih manifestacija i manifestacija od posebnog značaja za svoju zajednicu. Neke zajednice su uvele obrazovanje na maternjem jeziku, neke su uvećale broj već postojećih odeljenja“, kaže za VOICE Jelena Perković, koautorka istraživanja.

 

Ugasiti samo jednu manifestaciju može biti strašno za jednu nacionalnu zajednicu i zato se unutar tih zajednica, kao objašnjene nudi sagovornica VOICE, tim novcem raspolaže domaćinski i racionalno.

 

Samo u tri posmatrane godine iz budžeta Republike Srbije za rad svih saveta nacionalnih manjina izdvojeno je više od dva miliona evra, dok se za njih 15 koji imaju sedište u AP Vojvodine godišnje izdvaja oko 60 miliona dinara. Za javno informisanje nacionalnih manjina Ministarstvo kulture i informisanja za tri godine izdvojilo je oko 110 miliona dinara, dok je Pokrajina za tu namenu izdvajala i do 260 miliona dinara godišnje.

 

To, međutim, nije dovoljno da reši probleme koji su zajednički svim građanima, bez obzira na maternji jezik i poreklo – poput nezaposlenosti, loše ekonomske situacije i niskog životnog standarda. Kako je istraživanje obuhvatilo nacionalne manjine koje žive u pograničnom području (Subotica, Senta, Bela Crkva i Bosilegrad), istraživači su, naročito iz istočne Srbije, poneli utisak o tome da je tamošnje stanovništvo ugroženije nego ono u drugim sredinama.

 

„Međutim, bilo bi nepošteno reći da Srbija ne vodi računa o tim krajevima i da ne postoje infrastrukturna ulaganja kao preduslov za privredni razvoj, kao što je slučaj sa jugoistočnom Srbijom, ulaže se u škole, telekomunikacije, ali za sada, nažalost, nema konkretnih podataka o tome koliko to utiče na društveni proizvod u tim sredinama“, navodi Perković.

 

Ceo članak možete pročitati na sajtu Autonomija info.

Kategorije: Izdvajamo