„Bunjevački je jezik našeg srca, a srpski jezik razuma”. Ove reči prof. dr Ranka Bugarskog, jednog od najboljih linvista u Srbiji pa i u svetu, Bunjevci su odabrali i kao svoju poruku koju su uputili sa skupa koji je održan u „Bunjevačkoj matici” u Subotici povodom „Dana maternjeg jezika”.

Za 300 godina, koliko žive na prostoru Srbije, Bunjevci su negovali svoj maternji jezik sa elementima nacionalne kulture jer je taj jezik ne samo bitan deo identiteta već što je – kako je izjavio prof. dr Ranko Bugarski, jedan od najboljih lingvista u Srbiji i u svetu – „bunjevački jezik srca”, a srpski jezik razuma”.

Prvi Statut Subotice, donet u 18. veku, napisan je na bunjevačkom, ali je tek nedavno bunjevački govor standardizovan i dobio status jezika, što je za očuvanje identiteta ove nacionalne zajednice u Srbiji od izuzetnog značaja.

„Standardizacija jezika je jedan proces. Dakle, ušli smo „u njega“. Sad već imamo ozbiljne atribute uz koji, možimo kazat, da možimo se služit ričnikom, možimo se služit gramatičkim priručnikom i pravopisom. I to je sad jedan start, jedna baza sa koje triba radit“, kaže Suzana Kujundžić Ostojić, predsednica Bunjevačkog nacionalnog saveta.

Na skupu koji je povodom „Dana maternjeg jezika“ održan u „Bunjevačkoj matici“, Nevenka Bašić Palković je potsetila da Zavičajno odeljenje Gradske biblioteke u Subotici čuva ogromno književno blago koje je nastajalo na bunjevačkom, da Bunjevci mogu da ga upoznaju i da na njegovim temeljima razvijaju svoj jezik i kulturu.

„Uspili smo da sačuvamo našu bunjivačku ikavicu, da se njome ponosimo i da, od 2003. godine kada je osnovan Nacionalni savit Bunjevaca, negujemo svoj jezik. Uspili smo i da kroz knjige, listove, kroz ostale elektronske medije, usavršavamo svoj jezik, a i da nigujemo sve ono što nam je iz prošlosti ostalo“, veli Nevenka Bašić Palković, penzionisana profesorka jugoslovenske i opšte književnosti.

Deca u subotičkim školama već 11 godina mogu da se školuju na bunjevačkom kao svom maternjem jeziku, a Sandra Iršević, doktorantkinja na Fakultetu za medije i komunikacije „Singidunum” u Beogradu, predstavila je rezultate istraživanja koje je, sa profesorom Aleksandrom Raičem, sprovela među decom u Subotici na temu povezanosti bunjevačkog jezika i identiteta.

„Mogu slobodno da zaključim da su dica koja uče bunjevački jezik sa elementima nacionalne kulture izuzetno svesna svog identiteta. Međutim, na pitanje koji je njihov maternji jezik, oni su odgovarali: bunjevački, mađarski, hrvatski, čak predmet izjašnjavanja bio i albanski, a to znači da su oni sa svojim narodom identifikovani“, objašnjava Sandra Iršević, doktorantkinja na Fakultetu za medije i komunikacije „Singidunum“ u Beogradu.

U Srbiji postoji više od 30 etničkih zajednica koje govore svoj vlastiti jezik, a 11 manjinskih jezika je u službenoj upotrebi. Bunjevci su, povodom „Dana maternjeg jezika“, zaključili da je njegovo negovanje najvažnije za očuvanje nacionalnog identiteta Bunjevaca.

Izvor: RTV