Na nedavno održanoj sedmoj sednici Skupštine grada, 4. marta 2021. godine odlučeno je da se pristupi promeni Statuta i time stvore uslovi da se u službenu upotrebu uvede bunjevački jezik. Kada sva pravna procedura bude završena, steći će se uslovi da jezik Bunjevaca bude četvrti službeni u našem gradu, rame uz rame sa srpskim, mađarskim i hrvatskim.
“ Izražavamo zahvalnost gradonačelniku čiji je ovo bio predlog, kao i celoj Skupštini grada koja ga je izglasala. To je na neki način vraćanje duga Bunjevcima koji su ovaj grad u velikoj meri izgradili kao većinsko stanovništvo pre stotinak godina, koji su u njega utkali svoju kulturu, maternji jezik i sve ono što nas čini posebnim“ ističe Suzana Kujundžić Ostojić, predsednica Bunjevačkog nacionalnog saveta. „Od 18 godina, koliko postoji BNS, 15 godina je rađeno na standardizaciji jezika. Samo korišćenje jezika dovelo nas je do toga da shvatimo da mora da postoji jedan modifikovan način da se obraćamo svojim čitaocima, slušaocima, pišemo udžbenike. To su razlozi koji su vodili ka standardizaciji jezika. Osim toga, uradili smo terensko istraživanje jezika, utvrdili na koji način je govor sačuvan, koje su karakteristike. Oko desetak godina radilo se na drugom izdanju „Bunjevačkog ričnika“, koji je izdat sa Maticom srpskom. Osim toga uradili smo gramatički i pravopisni priručnik, koji ovih dana treba da dobije i svoje prošireno, akademsko izdanje, u kome će se objasniti razvoj ikavice od staroslovenskog jezika do danas“.
Bunjevci kažu da se konačno osećaju dobrodošlim u ovom gradu, ravnopravnim sa drugim nacionalnim manjinama i da se ovim otvara novo poglavlje za nacionalnu zajednicu.
„Konačno smo dobili pravo da divanimo bunjevačkim maternjim jezikom, da se niko zbog toga ne smeje nama i našoj deci. Pred nama je sada velik i odgovoran posao da nastavimo rad na polju obrazovanja, identifikacije svih onih stvari koje su vezane za kulturu, tradiciju, običaje i svakodnevnu upotrebu našeg jezika“smatra Branko Pokornić, predsednik Izvršnog odbora BNS-a. “ Treba koliko god je moguće da zaustavimo dalju asimilaciju naših kulturnih dobara i istorijskih činjenica“.
Primedbe koje dolaze od strane hrvatske nacionalne zajednice, Mirko Bajić, potpredsednik BNS-a, smatra neprimerenim, jer je upravo po istom principu u službenu upotrebu uveden i hrvatski jezik.
„Ovom Odlukom, koja je istorijska za Bunjevce, jasno se kaže da su Bunjevci autohtona nacionalna manjina, da imaju svoju tradiciju, kulturu i svoj jezik. Bunjevački se u ovom gradu divanio vekovima, pre dve decenije nije se moglo čuti ništa sem srpskog, mađarskog i bunjevačkog“ podseća Bajić. “ Hrvati imaju službeni jezik 18 godina, to pravo koriste u punom kapacitetu, a dobili su ga po istom principu pozitivne diskriminacije. Nikada to nismo sporili, i kao odbornik Skupštine grada i sam sa glasao za to, jer smatram da svi imamo pravo na upotrebu maternjeg jezika. Ko zna koji put, pruženu ruku da jedni druge poštujemo, pomažemo i da ravnoravno napredujemo, Tomislav Žigmanov je odbio“.
Po mišljenju Veljka Vojnića, ovom Odlukom Srbija i Subotica su pokazale da poštuju svoj Ustav, zakone i povelju o ljudskim pravima.
Izvor: subotica.com
Foto: subotica.com
