Povodom uvođenja bunjevačkog jezika u ravnopravnu službenu upotrebu na teritoriji grada Subotice, Nacionalni savet bunjevačke nacionalne manjine (NSBNM) je 17 maja 2021. godine, u Plavoj sali Gradske kuće, održao svečanu sednicu na kojoj je doneo odluku o nazivima naseljenih mesta u gradu Subotici na bunjevačkom jeziku. U ime gradonačelnika Stevana Bakića, sednici je prisustvovao šef Kabineta gradonačelnika Sava Stambolić koji je, tim povodom, izjavio da su predstavnici Bunjevaca okupljeni u Savetu izvršili svoju zakonsku obavezu da na svom jeziku utvrde tradicionalne nazive naseljenih mesta na teritoriji grada koji će, nakon objave u službenim glasilima Pokrajine i Grada i unošenja u Statut, postati i zvanični nazivi na bunjevačkom jeziku.
„Čast mi je i zadovoljstvo danas da predstavljam gradonačelnika Stevana Bakića na svečanoj sednici Bunjevačkog nacionalnog saveta koji je jednoglasno, koristeći svoje zakonsko pravo da odredi ime grada na svom jeziku i da utvrdi nazive naseljenih mesta na teritoriji grada Subotice to i učinio. Mi smo danas došli da to podržimo i da budemo svedoci jednog istorijskog događaja. A, ono što će se u formalno pravnom smislu dalje dešavati u odnosu na Grad jeste da će ti nazivi biti objavljeni u ‘Službenom listu’ AP Vojvodine i u ‘Službenom listu’ Grada Subotice, nakon čega će biti uvršteni u Statut sa jednom formalnom promenom koja se odnosi na usklađivanja sa pravnim faktičkim činjenicama, tako da neće biti nove javne rasprave iako se formalno ponovo menja Statut. Kada ti nazivi budu uneti u Statut, onda ćemo moći da kažemo da je proces uvođenja bunjevačkog jezika na teritoriji grada Subotice u potpunosti zaokružen. Mi očekujemo da će to biti do sredine juna“, naglasio je Stambolić.
Na današnjoj svečanoj sednici NSBNM, dodao je, udaren je i formalan pečat na ono što se u Subotici dešava već vekovima, a to je suživot različitih naroda. „Sada jedna pravna odluka Grada omogućava da svi oni narodi koji žive na teritoriji grada Subotice, a pogotovo istorijski posebno značajni, dobiju isti tretman. To je ono što je posebno važno. A što se tiče samih naziva koji su danas utvrđeni, lepo je reći i to da je poznato da je Subotica kroz istoriju menjala veliki broj naziva. I grad Subatica, kako je danas formalno utvrđeno da se na bunjevačkom kaže, naziv je koji je bio vekovima prisutan u bunjevačkom narodu, a sada je samo ozvaničen da bude prisutan i u službenoj upotrebi“, kazao je Sava Stambolić.
Uz isticanje da se oseća ponosno i srećno, predsednica Nacionalnog saveta bunjevačke nacionalne manjine Suzana Kujundžić Ostojić izjavila je da bi svaki Bunjevac i Bunjevka trebalo da oseća ponos i da svoju pripadnost „nosi isto onako kao što to nose drugi u ovoj varoši, pokrajini i ovoj državi“. „To nije uvek bilo da sa ponosom i bez stida govore svojim jezikom. Bunjevački jezik je konačno postao i službeni i ne postoji nijedan razlog da ga ne divanimo, pogotovo u svojoj varoši, javno, glasno i jasno. Prošle su decenije od kada to nije bilo društveno poželjno i vrlo često nailazilo na konsekvence koje nisu primerene današnjem vremenu. Ali, i to se ispravilo“, rekla je Suzana Kujundžić Ostojić.
Izvor: subotica.rs
Foto: subotica.rs
