Intervio e Tefikoa Ramadanović Šerutnosa po nacionalno Rromano konsili ande Srbija

+100%-

Ande palune berš therdinepe but akte thaj orte sajenca trubulas te vazdelpe thaj laćharel o trrajo Rromengo. Saje si majimportantne kadamura saje si ćerdine kana si kava phučipe, thaj kaj ačen e majbare problemuja?

 

Jekh katar majimportantne kadamura si činadipe pe saji lipenikani e Nacionalno strategija pale rroma thaj rromnja palo perido katar e 2016-2025 berš. De pala dosniparipen katar jekh berš te činadol thaj anelpe o Akciono kotor pale Strategija, a ande savo si pindžarde sa e mere, vrjamaće intervalja, thaj o budžeto te nakhavenpe e mere thaj programuja andar sa kava opre ramome, donasirelp e programova saje si ramome ande kava strateško dokumento. Ando marto 2017 berš činadilo thaj andino si Koordinaciono telo jal kotor, savo kam lel sama sar nakhavelpe e strategija, pale trin čon andino si vi o Akciono plano pale Strategija. Katar o koordinaciono telo jal kotor thaj lesko bućaripe zavisil sar kam nakhavelpe e strategija thaj so kam anel amenđe.

 

O Rromano naciono konsili sajekh drom sas raštrako partneri ande sajekh činadipe te anenpe aktuja thaj orte saje si importantne pale rroma. Musaj te mothav kaj e implementacija pe već andine dokumetuja thaj aktuja sar vi e tropotuja trubulas maj sigo te nakhavenpe, amen sam kate te sikavas kaj se e problemuja thaj te ažutisaras te maj sigo nakhavasle. Rromano naciono konsilo rodel thaj araćel majlačo thaj majsigo drom te ažutil e Rromen ande sa lenđe problemuja ande khtane e raštrasa thaj raštraće institucionenca.

 

Jekh katar majimportantno kotor palo nacioni konsili si o sićope. Dar si e Rromen šaipe te sićon piri dejaći čhib? Dar si arakhadine laće patrina thaj lila palo sićope pe dejaći čhib?

 

Alosarno predmeti “Rromani čhib thaj nacinalno kultura” čutini si ando raštrako sićimasko proceso, sistemo, thaj ame sar konsilo ćeras bući te avel so majbaro đindo katar e sikavne ćhera ande saje kam sićolpe e rromani čhib. Ande avutni vrjama trubulas te inćaren e lila anda saje kam sićolpe e rromani čhib, džiko sikavno 2017/2018 trubunas te aven lačarde bukvar thaj slikovnica palo jekhto thaj dujto razredo sar vi e čitanka/ginavdi palo trito thaj štarto razredo. Po lačaripe pala kala lila ćeren bući e majpindžarde thaj majlače stručnjakuja pale rromani čhib, sargo kaj si o doctor Rajko Đurić.

 

Sar tume sar o naciono konsilo ažutin te e rroma čunpe ando sićimasko proceso?

 

Sar variso so si musaj si e fundosće sikavne, thaj godova si po jekhto than. Pe amari bibah, o rromano naciono konsili najles informacija sode rromane čavorra či gatisaren e fundošće sikavne, a majanglal naj amen statističke podatkuja saje šaj te sikaven kava đindo, a po angluno than si godova kaj but bijadamantrja kana ramon pire čavorren ande sikavne či mothon ke si rroma.

 

O rromano naciono konsli beršenca nakhavel e afirmativne mere pale maškarutne sikavne thaj fakultetuja, sar vi kana si o phučipe po stipendiranje pale sikamne thaj studentuja. Gajda ame lijam pe amende vi o phućipe pale bešutne thana pale sikamne thaj studentuja ande sićimašće thaj studenske ćhera.

 

Kana si o phučipe palo sićope pe phurane , program “Funkcionalno sićope pe phurane rroma” a pala savo dija love o REF thaj ministarstvo palo sićope, kasaje programuja si lače thaj den lače rezultatuja numa jekh jal duj projektuja naštil te arlil e pilta anda amaro bilačho sićimasko nivelo kaj phurane rroma.

 

Dar si o rromenđe dino šaipe te theren informacije pe piri dejaći čhib?

 

Kanonesa si garantikano pale sa minoritetuja ande Srbija te šaj theren informacije pe piri dejaći čhib. E rromen naj javne krrle pe saje saj dićelpe o rromano programo sar vi te ramonenpe lila pe rromano čhib a saje kam aven dikhline thaj gjinade. Jekh katar amaro importantno tropoto si te ćerelpe bući sar te e rroma ande avutni vrjama aven maj mišto informišime pe rromani čhib.

 

Sajekh amalipen paj pire barduja thol sama thaj vazdel piri kultura. Ande saje kotora katar o artistipe si Rroma sukcesutno?

 

E rromen si talento sargo them. Naštiv te mothav tumenđe ande savo kotor sam maj sukcesutno, numa mothava tumenđe varekozom alava saje si pindžarde andp Them: Roni Vud, maškarutno manuš katar e Britansko grupa Rolling Stones, Elvis Prisli, Nikolo Paganini, Đango Rajhrad, Franc List, Šaban Bajramović, Esma Redžepova, sar vi aver. Sa von ande khtan si rromano-kulturne barduja.

 

Intervju možete pogledati i u okviru naše emisije Hronika nacionalnih manjina.

 

Kategorije: Romska zajednica