Lemja Đema: Pasivizacija adresa- jedan od problema u opštini Medveđa

+100%-

Lemja Đema: Pasivizacija adresa- jedan od problema u opštini Medveđa

1. Na samom početku, da li možete da nam kažete nešto više o opštini Medveđa?

 

Opština Medveđa je mala opština sa 7,500 stanovnika na jugu Srbije, 45 kilometara udaljena od Leskovca. Teritorija naše opštine obuhvata šaroliki predeo pun šuma i livada, oko 60% naše teritorije je pokriveno šumom, a imamo i mnoga prirodna bogatstva. Jedno od njih je Sijarinska Banja, posebnu lepotu i atrakciju predstavljaju gejziri tople vode, jedinstveni u Evropi. Najveći potencijal su
mineralni izvori, kojih ima preko 20, sa kojima se ponosimo i koje posećuje dosta turista. Na površini većeg dela teritorije opštine Medveđa su nalazišta velikih količina poludragog kamenja, tu je i Rudnik Lece, koji je bogat olovom, cinkom i zlatom. Kompanija “Dunav Minerals”radi geološka istraživanja na području Tulara u našoj opštini, gde postoji značajna količina rudnih bogatstava i mi sa
nestrpljenjem očekujemo rezultate ovih istraživanja. Iako je Medveđa opština sa malim brojem stanovnika, teritorijalno se prostire na 545km2, što je ogromna površina. Jedna je od najepših opština u našoj zemlji, koju treba obavezno posetiti.

 

2.Specifičnost i veliko bogatstvo Vaše opštine je skladan suživot građana bez obzira na to kojoj nacionalnoj zajednici pripadaju.

U radu Skupštine opštine učestvuje 8 odbornika albanske nacionalne manjine. Koji su glavni problemi sa kojima se suočavaju pripadnici vaše zajednice?

 

 

Bez obzira na prirodno bogatstvo koja imamo, Medveđa još uvek spada u siromašne opštine, iako se poslednjih godina trudimo da imamo što veće stope rasta u ekonomiji, korišćenju privrednih resursa i zapošljavanju. Medveđa je multinacionalna sredina gde su većinsko stanovništvo Srbi a manjinsko su Albanci, Romi, Crnogorci itd. Medveđa može da se ponosi time što je dugi niz godina stanovništvo uvek živelo skladno, čuvali su i negovali tu tradiciju skladnog suživota koju i mi sada pokušavamo da nastavimo, da svi živimo zajedno, da se poštujemo, zajedno odlazimo u restorane, na sahrane, na slave… Svi zajedno se zalažemo da naša opština bude uzor ostalima i da na najbolji način negujemo i pokažemo naše najveće bogatstvo – a to je naš skladni suživot. Mislim da u tome uspevamo, normalno uz veliki broj problema koji muče i većinsko i manjinsko stanovništvo. Kada ste nacionalna manjina, odnosno manjinska zajednica, onda vam se svi ti negativni efekti malo drugačije reflektuju i uvećavaju, imamo dosta problema koji se možda ne tiču direktno opštine Medveđa nego proističu iz nekih drugih zakonskih regulativa. Pre svega, radimo na tome da povećamo stopu zaposlenosti, sada se otvaraju dve fabrike, jedna je za proizvodnju peleta, druga za proizvodnju čarapa. Verujemo da će svi koji su zainteresovani imati mogućnost da se zaposle, time ćemo smanjiti stopu nezaposlenosti u našoj opštini. Trudimo se da kao lokalna samouprava zadovoljimo prohteve koji su zakonskim regulativama dati svim stanovnicima opštine Medveđa. Da bi se to realizovalo, potrebna nam je podrška centralne vlasti, kako sa nivoa Vlade u Beogradu, tako i od regionalnih centara. Nadamo se da, kada postoji volja, pozitivna energija i želja da se nešto uradi, uspeh ne može da izostane. Ja duboko verujem u čelnike nacionalnih manjina u Medveđi, ja sam Albanka, trudimo se da se adaptiramo, uklopimo u sve te tokove i težimo da se integrišemo i učestvujemo u svim procesima koji doprinose interesima opštine Medveđa, a samim tim i interesima nacionalnih manjina. Ja hoću da verujem da je država Srbija multinacionalna država i da će sa unapredjenjem i sprovođenjem zakona u okviru Poglavlja 23 i sprovodjenjem svih ostalih medjunarodnih povelja iz oblasti manjinskih prava, omogućiti nacionalnim manjinama, odnosno manjinskim zajednicama da ostvare sva prava koja im pripadaju. Mislim da moramo da budemo proaktivni i da našim predlozima koji jesu konstruktivni, štiteći prava manjina, mi ustvari doprinosimo daljoj izgradnji moderne države u kojoj živimo. Uvek je bolje sve probeme rešavati a ne gurati pod tepih, mislim da se svi slažu sa tim.

 

 

3. Poslednjih nekoliko godina intenzivno se sprovodi pasivizacija adresa stanovništva Vaše opštine. Da li možete da nam pojasnite o čemu se radi?

 

 

Problem je veliki, jer je veći broj adresa pasiviziran u Medveđi. Ja ne bih sadagovorila o ciframa, ali broj je alarmantan i prelazi više stotina. Stanovnici koji su tu rođeni, govorimo o albanskoj zajednici, a sada žive negde u Nemačkoj, Austriji, Francuskoj, Americi ili u drugim zemljama sveta, koji se nisu odrekli državljanstva Republike Srbije, dolaze u situaciju da im je adresa pasivizirana, i ovaj problem veoma teško rešavamo. Na nivou opštine to ne može da se reši, jer se radi o zakonskoj regulative koja je u nadležnosti republičkih organa u Beogradu. To je dovelo do uznemirenja u našoj zajednici, radi se o velikom broju pasiviziranih adresa i stanovništvo negoduje. Nacionalni savet i ostale lokalne organizacije su na ovaj problem skrenule pažnju našim državnim institucijama u Beogradu kao i medjunarodnim sagovornicima, uključujući i Brisel. Ovo je gorući problem koji preti da poremeti odnose u Medveđi, i ja smatram da ljudi koji su tu živeli, koji imaju pravo na svoje državljanstvo, treba da imaju odgovor zašto se to dešava i da li je to u skladu sa zakonskim propisima. Ne želim ništa da prejudiciram, mnogi od naših sugradjana koji su pogodjeni pasivizacijom su angažovali advokate i ja verujem da će država tretirati ovaj problem sa dužnom pažnjom, kako se ne bi stvorila inercija I druga vrsta problema, da gradjani Srbije nisu više zadovoljni uvažavanjem prava i životom u svojoj državi. Ja i ovim putem apelujem da se taj problem analizira i da se vidi zbog čega se vrši ova intezivna pasivizacija adresa, jer
ona vodi do druge vrste problema, ljudi ne mogu da reše imovinsko-pravne odnose, na primer, ne mogu da izvrše legalizaciju nekog objekta jer ne mogu da izvrše prenos sa jednog vlasnika na drugog. Ovakve stvari dovode do problema u opštini Medveđa, u stanovništvu se stvara negativna energija koja nam nije potrebna. Po mom mišljenju, oni su u pravu jer, ako je neko rođen tu, živeo je tu, ima imovinu, onda ja ne vidim razlog zašto bi im se oduzela adresa. Ovaj problem nije u nadležnosti lokalne samouprave, iako često čujem sugrađane da govore da smo krivi mi u opštini Medvedja. Ali ovo nije problem koji opština može da rešava, ovo je problem kojim treba da se pozabavi Vlada i nadležna Ministarstva, kao što su Ministarstvo unutrašnjih poslova, Ministarstvo za lokalnu samoupravu. Ove institucije treba da urade analizu problema i daju neki odgovor, bez obzira da li je to političko ili zakonsko pojašnjenje. Uvek je bolje je dati odgovore nego problem gurnuti pod tepih, jer onda to stvara mržnju. Još jedan problem kod pripadnika albanske manjine je to što još uvek nisu priznate diplome. Albancima koji su studirali u Prištini (koja je 60 kilometara udaljena od Medveđe i mnogo bliža od Niša) se ne priznaje diploma. U školama rade ljudi sa diplomom magistra, ali im se priznaje samo diploma srednje škole. Treće, knjige na albanskom jeziku nisu prevedene, ja se nadam da će gospodin Ragmi Mustafa, predsednik Nacionalnog saveta Albanaca, koji intenzivno radi na rešavanju ovih problema, uspeti da se izbori sa svim ovim gorućim pitanjima i da omogući albanskom stanovništvu da živi i stvara pozitivnu klimu, bez diskriminacije i sa punim učešćem u radu institucija.