Turski ambasador u Srbiji: „Sandžak je stabilan deo Srbije“

+100%-

Turski ambasador u Srbiji: „Sandžak je stabilan deo Srbije“

narandzasta-crta

Dolazak „novih“ lica na čelo Turske, predsednika Redžepa Taipa Erdogana i premijera Ahmeta Davutoglua, neće dovesti do promene odnosa Ankare i Beograda, već nastavka i jačanja saradnje, poručuje ambasador Turske u Srbiji Mehmed Kemal Bozaj. Ambasador Bozaj naglašava da će Sandžak u tome imati važnu ulogu, kao „most između Srbije i Turske“, a „ojačaćemo ga i ekonomskim dimenzijama“. 

narandzasta-crta

Turska je dobila novog predsednika- Erdogana i premijera- Davutoglua. Njih dvojica su najavili nastavak dosadašnje politike AK partije. Da li se, ipak,mogu očekivati neke promene u politici Ankare?

– Sada smo prvi put imali direktne izbore za predsednika Turske, što je funkciji šefa države dalo još veći značaj. Bivši premijer Erdogan je postao predsednik, a nekadašnji ministar inostranih poslova Davutoglu premijer i ne očekujem promenu politike, već kontituitet, jačanje Turske i snažniju spoljnu i unutrašnju politiku. U oblasti spoljne politike, očekujem da će se spoljopolitička linija koju je bivši ministar, a sada premijer Davutglu utemeljio, sada još snažnije sprovoditi.

Predsednik Erdogan je izjavio da je članstvo u EU i dalje strateški cilj Turske. Čini se da je Brisel još daleko?

-I predsednik Erdogan i premijer Davutoglu su potvrdili da je EU strateški cilj Turske. To smo pokazali i time što je ministar koji je ranije bio zadužen za EU, sada ministar spoljnih poslova. Očekujemo otvaranje novih poglavlja u pregovorima sa EU, naš ministar spoljnih poslova se sreo sa visokom predstavnicom EU za spoljnu politiku Frederikom Mogerini još 21. jula i vrlo smo zadovoljni njenim komentarom o turskom članstvu u EU. S obzirom na čvrsto opredeljenje da nastavimo put ka EU i konstruktivnog stava nove visoke predstavnice Mogerini nadamo se da ćemo na tom polju napraviti značajan napredak.

“Nula problema sa susedima“ slogan je turske spoljne politike nastao dok je Davutoglu bio šef diplomatije. Sa nekim bližim i daljim susedima ipak imate ozbiljne probleme?

– Ti problemi nisu nastali zbog promenjene turske spoljne politike već širih problema u regionu. Nalazimo se u vremenu previranja, konflikta i ratova u zemljama koje su u našem bližem i daljem susedstvu. Zbog toga je došlo do problem, a ne zbog Turske. Mi ne želimo probleme sa susednima, već dobrosusedske odnose i rešavanje eventualnih problema mirnim putem. Podsećam da je u Turskoj 1,6 miliona izbeglica iz Sirije, a mi smo im kao dobri susedi otvorili vrata i pružili pomoć. Imamo i izbeglice iz Iraka. Vidite šta se dešava u Palestini. Pokušavamo da doprinesemo stabilizaciji regije, konstruktivnom rešavanju problema, ne želimo konflikte sa susednima već mir i saradnju.

Da li će promene u vrhu Turske uticati na odnose Ankare i Beograda?

-S obzirom da se u političkom vrhu nisu desile krupne već kadrovske promene, dosadašnja politika će se nastaviti još snažnije i odlučnije, imajući u vidu da su predsednik i premijer Turske i kreirali takvu politiku. Pokušaćemo da saradnju nastavimo i osnažimo na političkom i ekonomskom polju, kao i u drugim oblastima.

Srbija i Turska su tradicionalno prijateljske zemlje, ali je više puta dolazilo do nesuglasica i ljutnji Beograda pre svega zbog nekih Erdoganovih izjava i interpretacija. Da li su te nesuglasice „izglađene“?

-Najpre da podsetim da je poslednja izjava o Bosni, navodno 100 hiljada Turaka koji se spremaju da brane Bošnjake, izmišljena. To pokazuje da postoje krugovi kojima smetaju dobri odnosi Srbije i Turske, pa čak izmišljaju izjave i probleme. Turska i Srbija su dve velike zemlje sa dugom tradicijom, koje eventualne nesporazume treba da rešavaju razgovorom. U junu je naš tadašnji ministar inostranih poslova, a sadašnji premijer Davutoglu, bio u Beogradu, razgovarao sa vrhom Srbije o značajnim planovima uspostavljanja boljih veza,konkretno u saobraćaju, kako vazdušnom,tako i drumskom, kako bi se „put svile“, obnovio na obostrano zadovoljstvo. Tokom sastanaka, istaknuta je želja da u Srbiji bude više turskih investicija. Umesto spekulisanja o izjavama koje jesu ili nisu date, treba da se usmerimo na konkretne probleme, jačamo ekonomsku saradnju, otvaramo radna mesta, na dobrobit obe zemlje.

U Srbiji se stalno najavljuju i očekuju turske investicije, ali njih još nema. Zašto?

-Turski investitori su vrlo odvažni, hrabri, ali i ozbiljni. Oni traže tri stvari: političku i ekonomsku stabilnost, jasan pravni okvir i finansijsku podršku. Ako su ta tri uslova ispunjena, oni dolaze i ulažu, ali Srbija je tek nedavno usvojila važne zakone o privatizaciji i radu. Od tada su mi se mnogi iz Turske obraćali i pokazuju ozbiljnu zainteresovanost da počnu posao ovde. Turska Halk banka je zainteresovana za kupovinu Čačanske banke, a turski investitori radije investiraju u zemlju u kojoj imaju neku svoju banku koja je spremna da finansira njihovo poslovanje. Tako u Makedoniji makedonska Halk banka finansira 33 odsto malih i srednjih preduzeća i investicija u toj zemlji. U zemljama regiona, Bugarskoj i Rumuniji posebno, turske investicije su se povećale tek nakon otvaranja turskih banaka. Narednih meseci, oktobru ili novembru očekujem novi Srpsko-turski poslovni forum, na kome će se detaljnije razgovarati o investicijama i ekonomskoj saradnji.

Čelnici Novog Pazara najavljuju dolazak turskih investitora, pominjao se konkretno „Džinsi“ i kupovina TK „Raška“ Pored toga, šta je sa dugogodišnjom najavom da će turske firme graditi puteve u Sandžaku?

-“Džinsi“ posluje u Leskovcu, ali za nju, kao kooperanti već rade firme iz Sandžaka. Sada kada imamo jasan pravni okvir za strane investicije, mogućnost investiranja u Novom Pazaru i drugim delovima Sandžaka razmotriće se u tom novom kontekstu. Sandžak je most između Turske i Srbije, a ojačaćemo ga i ekonomskim dimenzijama. Povoljno je što su mnogi građani Turske, poreklom iz Sandžaka uspešni biznismeni i oni će sigurno razmotriti mogućnost ulaganja. Što se tiče puteva, kao što su ti putevi puni serpentina, ispostavilo se i da je tursko investiranje u njih puno serpentina. U samom startu, ispostavilo se da uslovi kreditiranja turske banke nisu bili povoljni. Ministarstvo saobraćaja i finansija još rade na tome i preispituju finansijski deo. Očekuje se i dolazak tehničke delegacije i potrudićemo se da izađemo u susret Vladi Srbije povoljnijim kreditom.

Da li je tačno da predlažete da samo turske firme i radnici rade na izgradnji puteva u Sandžaku?

-Turska firma bi bila nosilac projekta, ali bi svakako angažovala ovdašnja preduzeća za podizvođače. Ne bi bilo racionalno da sve radnike dovodimo iz Turske, već bi turski inžinjeri nadzirali čitav rad, a poslove bi svakako obavljala ovdašnja preduzeća.

Smatra se da Turska ima dosta uticaja na sandžačke Bošnjake. U oktobru su izbori za Bošnjački nacionalni savet ili BNV. Šta od njih očekujete?

-Verujem da je Nacionalni savet važna institucija, čija je uloga jasno definisana zakonom. BNV bi trebalo da bude sveobuhvatno kako bi ispunilo svoje dužnosti i na sastancima sa političkim i verskim liderima, naglašavao sam važnost te činjenice. Uvek sam im savetovao da postignu konsensus i dogovore se oko liste. Ako su svi akteri uključeni, BNV će biti uspešno. S obzirom da mandat ovog veća obuhvata razne oblasti, kulturu, obrazovanje, informisanje, ono mora da uključi stručne ljude za te oblasti. Nadam se da će političke i verske vođe u Sandžaku shvatiti da je važno da zajedno rade na formiranju veća.

Tokom predizborne kampanje redovno se čuju eksplozivne izjave i teške reči. To je i sada slučaj u Sandžaku. Da li je ta oblast politički stabilna ili ne?

-Rekao bih da je Sandžak stabilan deo Srbije, ali je potrebno da vođe pokažu mudrost i odgovornost i da se u Veće uključe sve opcije. Oni imaju tu odgovornost pred mladim generacijama, tako da svako ko gleda u budućnost i poštuje demokratiju mora da dozvoli da sve strane budu zastupljene. Proces pristupanja Srbije EU će se ubrazati narednih godina. Važno je da postoji BNV koje će doprineti demokratskim i procesima evropskih integracija. Siguran sam da su sve vođe sandžačkog regiona toga svesne. To znači da ovo Veće ne sme da bude zloupotrebljeno kao politički instrument već da bude iskorišćeno kao demokratski instrument, u skladu sa zakonima Srbije i zbog Bošnjaka koji će u EU ući kao građani Srbije.

Trilateralni susreti

Turska se zalaže za trilateralu Ankara-Beograd-Sarajevo. Da li će uskoro biti susreta predstavnika tri zemlje, s obzrom na odbijanje predsednika Tomislava Nikolića da učestvuje, zbog ranijih Erdoganovih izjava?

-Stalo nam je do toga jer je neophodna saradnja u našem regionu. Setite se samo poplava, takve prirodne nepogode ne znaju za granice i pokazuju da moramo da sarađujemo. Kao što ni ekonomija, sport, kultura ne poznaju granice. Predsednik Nikolić je dao neke izjave, ali moramo da sarađujemo ne samo u teškim već i u dobrim vremenima. Verujem da je potencijal za saradnju u regionu veliki i moramo da se potrudimo da nađemo načina da to iskoristimo u raznim oblastima. Da bi se to postiglo, potrebno je da političke vođe tri zemlje uspostave okvir za to, što će se verujem i desiti, ali da najpre sačekamo izbore u BiH sledećeg meseca.

Intervju je preuzet iz dnevnog lista DANAS

AUTOR: SAFETA BIŠEVAC

Kategorije: Izdvajamo