Postoji prostor za unapređenje prava manjina

+100%-

Postoji prostor za unapređenje prava manjina

Centar za regionalizam uz podršku fondacije „Hanns Seidel“ organizovao je danas u Galeriji Matice srpske u Novom Sadu konferenciju „Status i položaj nacionalnih manjina u državama nastalim raspadom SFRJ“.

 

Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam

Učesnici konferencije – eksperti iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Severne Makedonije i Srbije govorili su o zakonskim i institucionalnim okvirima u njihovim zemljama, kao i o stvarnom stanju ostvarivanja prava nacionalnih manjina.

 

Uoči otvaranja konferencije novinarima se obratio Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam, koji je istakao da svaka zemlja u regionu ističe da su prava manjina po najvišim evropskim i svetskim standardima, ali da realno stanje ukazuje da postoji prostora za unapređenje prava manjina za koje je, prema njegovim rečima, neophodna politička volja, ali i demokratizacija unutar samih manjina.

 

„Postoje mehanizmi, kao što su bilateralni sporazumi, kao mehanizmi za unapređenje položaja nacionalnih manjina, ali se pokazalo da oni nisu dovoljno efikasni. Moglo bi se ići u pravcu stvaranja regionalnog mehanizma uz, naravno, unapređenje bilateralnih sporazuma“, rekao je Popov.

 

Prisutnima se obratio i Vlado Radulović iz Kancelarije za ljudska i manjinska prava, koji je podsetio da su zahvaljujući „kolegama iz Hrvatske napravili metodološki okvir a kasnije u saradnji sa nacionalnim savetima i predstavnicima državnih i pokrajinskih organa 2016. godine usvojili strateški dokument Akcioni plan za ostvarivanje prava nacionalnih manjina“.

 

„Može se reći da je veći deo aktivnosti bio uspešan ili neuspešan u zavisnosti od promene različitih legislativnih akata. Većina aktivnosti bila je vezana za promenu Ustava, tako da stagnaciju od 10 procenata imamo zbog kašnjenja s izmenom tog najvažnijeg dokumenta. Najveći doprinos je ostvaren u oblasti obrazovanja“, naglasio je Radulović.

 

Mihalj Njilaš, potpredsednik Pokrajinske vlade

Potpredsednik Pokrajinske vlade i pokrajinski sekretar za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice Mihalj Njilaš smatra da su za poslednjih 18 godina načinjeni ozbiljni pomaci po pitanju ostvarivanja prava nacionalnih manjina.

 

„Imamo i dobre i loše prakse u svakoj od ovih zemalja, koje su nastale raspadom Jugoslavije. Ova konferencija je vrlo dobrodošla i u smislu da se sve to iznese, da bi se sagledao status i položaj nacionalnih manjina i da bi se govorilo o rešenjima, kojima se ti problemi rešavaju. Vojvodina je dobar primer kako u jednom regionu funkcioniše razvijena manjinska politika. Ta politika se zasniva na visokom nivou razvijenosti informisanja na jezicima manjina, na funkcionalnom sistemu obrazovanja na tim jezicima, kao i svesti samih pripadnika manjina. Takođe, tome doprinosi i efikasna službena upotreba jezika i pisma manjina, razvijena mreža kulturnih institucija, kao i visok stepen saradnje sa matičnim državama“, istakao je potpredsednik Pokrajinske vlade.

 

Kakvo je stvarno stanje u zemljama?

 

Prof. dr Goran Bašić

Međutim, na probleme u našoj zemlji ukazao je prof. dr Goran Bašić. Kao primer je naveo samu definiciju nacionalnih manjina, koja između ostalog govori, da je nacionalna manjina svaka grupa državljana Republike Srbije koja je po brojnosti dovoljno reprezentativna. “Šta znači dovoljno reprezentativna? To znači da 275 Cincara koji žive u Srbiji ne može napr. da se stara o svojoj kulturnoj baštini”, rekao je Bašić. Kao veliki problem je naveo i nepostojanje podataka o učešću nacionalnih manjina u radu javnih službi u centralnoj Srbiji.

 

Na probleme sa kojima se suočavaju pripadnici manjina u Bosni i Hercegovini ukazao je dr Zarije Seizović, profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu. Kako je rekao, sam Ustav ima diskriminišuće elemente. Napr. građani koji ne žele da se izjasne kao pripadnici jednog od tri konstitutivna naroda, odnosno kao Srbi, Hrvati ili Bošnjaci, ne mogu da se kandiduju za člana Predsedništva.

 

Dr Zarije Seizović

“Oni koji dolaze iz mešovitih brakova, kao i oni koji pripadaju konstitutivnim narodima, čisti su etnički Bošnjaci, Srbi ili Hrvati, ali ne žele da vrše to svoje pravo etničke pripadnosti, kažu za sebe da su Bosanci, što je u Ustavu i zakonu nepostojeća kategorija, dakle ne možete se izjasniti kao Bosanac“, rekao je Seizović.

 

O položaju prava nacionalnih manjina u Hrvatskoj govorio je prof. dr Siniša Tatalović. Kako je istakao, nakon ulaska Hrvatske u Evropsku uniju deo društva, desno orijentisan, počeo je da širi antimanjinsko raspoloženje. Takođe je ocenio da i mediji „doprinose problemu ostvarivanju prava manjina“. Prisutan je govor mržnje a obaveza koju je hrvatska televizija preuzela još 1997. godine, da proizvodi program na šest jezika, nije ni do danas sprovedena. „Imamo dve emisije o manjinama, ali vrlo retko su te emisije i na jezicima manjina“, rekao je Tatalović.

 

Temi ostvarivanja prava nacionalnih manjina se Centar za regionalizam posvetio još 2000. godine u okviru skupa održanog u Kotoru. Današnja konferencija je bila prilika da se definiše stanje u bivšim zemljama Jugoslavije, odnosno da se definišu moguća rešenja za poboljšanje postojećeg stanja.

Kategorije: Sedam dana, Top vesti