PPETPOSTAVLJA SE DA JE OKO 90 0DSTO ROMA FUNKCIONASLNO NEPISMENO, POTREBNO SISTEMSKO REŠENJE

+100%-

PPETPOSTAVLJA SE DA JE OKO 90 0DSTO ROMA FUNKCIONASLNO NEPISMENO, POTREBNO SISTEMSKO REŠENJE

Prema poslednjem popisu stanovništva u Srbiji, od 2011. godine, 850.000 ljudi nije završilo osnovnu školu iako je obavezna. Istovremeno, svaka druga odrasla osoba ne zna da popuni uplatnicu u pošti ili se ne snalazi u svakodnevnim situacijama. Kada je u pitanju romska nacionalna manjina, nema pouzdanih posebnih podataka, ali se pretpostavlja da je oko 90 odsto Roma funkcionalno nepismeno.

 

Direktor Osnovne škole „Branko Pešić“ Nenad Ćirić, kao gost u Jutarnjem programu RTS-a, 20. decembra 2021. godine, rekao je da se, s obzirom na broj odraslih koji su upisali osnovnu školu, broj od 850.000 ljudi koji je nisu završili nije mnogo promenio i da se čekaju podaci novog popisa koji bi trebalo da se obavi sledeće godine.

 

„Mora mnogo više da se radi na opismenjavanju odraslih ljudi i odraslih Roma da bismo smanjili taj broj koji je baš zastrašujuć“, rekao je Ćirić.

 

Biljana Tasić iz Udruženja „Romag“ navela je da procene nisu uopšte dobre i da to udruženje pretpostavlja da oko 90 odsto pripadnika romske nacionalne manjine u Srbiji nije funkcionalno pismeno i da ne mogu da se snađu u najosnovnijim radnjama – da popune uplatnicu ili da otvore račun u banci.

 

„Išla sam u jednu prodavnicu i tamo je čistačica bila Romkinja i ona je dečka koji popunjava namirnice pozvala i rekla mu, ‘vidi imam ovoliko para, da li mogu da kupim čokoladicu, ajde, molim te, pogledaj’. To su scene koje su naša realnost i nije situacija uopšte dobra“, kazala je Tasićeva.

 

Nenad Ćirić je rekao da je najveći problem za završavanje osnovne škole motivacija ljudi, pošto su to osobe starije od 18 godina, a nisu završile školu. „Veoma je teško motivisati ljude u tom periodu da krenu da se opet školuju. Škole za obrazovanje odraslih su vrlo fleksibilne, pritom su besplatne, pošto su sve državne škole i sve su besplatne. Mi organizujemo nastavu za te polaznike u vreme kad njima odgovara. Nama nastava počinje u 9, 13 i 17 časova“, naglasio je Ćirić. Objasnio je da odrasli učenici imaju obaveze, rade, imaju porodicu i oni svoju decu moraju da spreme za školu, ali i da veliki broj njih ne može da pomogne svojoj deci koja su često u višim razredima od roditelja, naročito tokom onlajn nastave.

 

Potrebno sistemsko rešenje 

Biljana Tasić je navela da mnogi od njih žive u neformalnim naseljima i da se dinamika njihovog života menja na dnevnom nivou, kao i da ne znaju da li će sutradan živeti na istom mestu.

 

„Svakako ne smemo da odustanemo i baš zbog toga smo pokrenuli i jedan projekat koji se zove ‘Rom ABC’ na Zapadnom Balkanu i tiče se opismenjavanja funkcionalno nepismenih odraslih Roma. Cilj nam je bio da nekako napravimo most između škole za obrazovanje odraslih i romske nacionalne manjine“, navela je Biljana Tasić. Dodala je da pripadnici romske nacionalne manjine ne nose baš lepe uspomene iz škole, što je, kako je navela, bitan faktor zbog kojeg oni ne žele da ponovo upišu osnovnu školu.

 

Kako je navela Biljana Tasić, projekat za opismenjavanje Roma se realizuje u saradnji sa Tempus fondacijom u okviru komponente „Erazmus plus“, ali i sa partnerima iz Nemačke, Mađarske i sa Osnovnom školom „Sveti Kliment Ohridski“ i Udruženjem „Suno“ u Severnoj Makedoniji, gde osnovno obrazovanje odraslih uopšte ne postoji.

 

Jedan od rezultata projekta, dodala je Tasićeva, jeste i mreža „Funkcionalno obrazovanje Roma“ koja dosad nije postojala u Srbiji.

 

„Cilj nam je bio da uključimo opštine, ministarstva, škole za obrazovanje odraslih, nekako prosto da napravimo mrežu koja će da se bavi time da poboljša status romske nacionalne manjine kada je obrazovanje u pitanju“, kazala je Biljana Tasić.

 

Direktor škole Nenad Ćirić je rekao da se program obrazovanja Roma odnosi na funkcionalnom znanju i da nije ideja da oni nauče teorijske stvari, već stvari koje će im značiti u svakodnevnom životu, poput podnošenja formulara u opštini.

 

Ćirić je poručio da je za poboljšanje podataka potrebno sistemsko rešenje i da bi svi trebalo da budu uključeni u to.

Foto: rts.rs