ROBERT SABADOŠ: JEVREJSTO SE NIKADA NIJE OPORAVILO OD BEZUMLJA HOLOKAUSTA

+100%-

ROBERT SABADOŠ: JEVREJSTO SE NIKADA NIJE OPORAVILO OD BEZUMLJA HOLOKAUSTA

Na Međunarodni dan sećanja na žrtve Holokausta, koji je juče obeležen širom sveta i u našoj zemlji, prva misao Roberta Sabadoša, predsednika Saveza jevrejskih opština Srbije, kako kaže, vezana je za šest miliona nevinih žrtava koje su širom sveta ubijene uz učešće većine država i državnih aparata tadašnje Evrope.


– Iskrivljena svest i potpuno izopačeno poimanje šta je dobro, a šta je zlo dovelo je do toga da je neposredno pre i tokom Drugog svetskog rata bila prihvaćena društvena norma da je to što se događa i radi s Jevrejima i drugim narodima koji su proglašavani za nižu rasu, prihvatljivo i opravdano. To je rezultiralo da i tu u našem neposrednom okruženju, po ulicama Beograda, kruži kamion „dušegupka” na putu iz Starog sajmišta prema Jajincima noseći omamljena, beživotna tela mahom žena i dece. Racija u Novom Sadu u ledenim danima 1942. takođe je akt bezumlja, a deportacija bačkih Jevreja 1944. svedoči o angažmanu državnog aparata na sakupljanju i transportu Jevreja prema gasnim komorama daleke Poljske. Kuće, sela i gradovi opusteli su i jevrejstvo na ovim prostorima se od ovog bezumlja nikada nije oporavilo – kaže u intervjuu za „Politiku” Robert Sabadoš.


Srbija je jedna od retkih zemalja koja vraća jevrejskoj zajednici imovinu žrtava Holokausta koje nemaju zakonske naslednike, zbog čega je više puta pohvaljena od međunarodnih organizacija. Dokle se stiglo s restitucijom ove imovine?


Srbija je u februaru 2016. godine usvojila Zakon o otklanjanju posledica oduzimanja imovine žrtava Holokausta bez živih zakonskih naslednika. Ovaj zakon je na jedinstven način rešio i rešava vraćanje nazad imovine žrtava Holokausta bez naslednika, i to jevrejskim opštinama koje su kao ostrva u većim gradovima Srbije ostale da čuvaju duh jevrejskog života, a time i nasleđe žrtava Holokausta. Što se tiče restitucije imovine, u proteklom periodu veći deo imovine je vraćen Jevrejskoj opštini Beograd, dok je u proteklih šest meseci značajniji napredak u vraćanju imovine ostalim jevrejskim opštinama, tako da je prema podacima Saveza jevrejskih opština Srbije do sada rešeno oko 90 predmeta, s tim da je time obuhvaćeno oko 10 odsto predatih zahteva.


Koji su značajniji i veći projekti finansirani sredstvima koja su novčana podrška države Savezu jevrejskih opština? Ovo je peta godina kako se u te namene izdvaja 950.000 evra godišnje…


Iz finansijske podrške koja je opredeljena na osnovu Zakona o otklanjanju posledica oduzimanja imovine žrtava Holokausta bez živih zakonskih naslednika, Savez jevrejskih opština izdvaja određeni iznos za finansiranje projekata iz oblasti očuvanja vere, tradicije, sećanja na Holokaust i koji su u poslednje četiri godine doneli niz bitnih i interesantnih mahom publikacija s tematikom Holokausta i sećanja na žrtve za koje smatramo da su bitni za jevrejsku zajednicu u Srbiji. Između ostalih svih vrlo dobrih radova i publikacija spomenuo bih izdanje Centra za istraživanje i edukaciju o Holokaustu „Do poslednjeg, kvislinška vlast”, Centra za primenjenu istoriju „Mapiranje Holokausta – logor Topovske šupe”, Instituta za javnu politiku „Kuće beogradskih Jevreja”, Jevrejskog istorijskog muzeja „Akva sagrada – svetinja vode”, Udruženja građana Tikun „Jevrejska materijalna baština Vojvodine”, Zavičajnog kluba opštine Šid „Dokumentovanje Holokausta na prostoru srpskog dela Srema”…

 

Pre nešto manje od godinu dana konačno je usvojen Zakon o memorijalnom centru „Staro sajmište”, mestu stradanja koje ni posle više od sedam decenija od završetka Drugog svetskog rata nije postalo odgovarajuće obeleženo mesto sećanja. Da li su preduzete neke aktivnosti u tom pravcu posle donošenja zakona?

 

U februaru 2020. godine usvojen je Zakon o Memorijalnom centru „Staro sajmište” kao davnašnja želja jevrejske i ne samo jevrejske zajednice, kako bi se na toj lokaciji trajno i dostojno obeležilo stravično mesto stradanja. Zakon je stupio na snagu početkom ove godine i verujemo da će Vlada Republike Srbije nastaviti s aktivnostima za početak rada ove buduće vrlo bitne ustanove kolektivnog sećanja na sve žrtve, Jevreje, Srbe, Rome i pripadnike drugih naroda koji su stradali na Sajmištu između 1941. i 1944. godine. Naravno da je sveprisutna pandemija izazvana virusom korona usporila aktivnosti oko uspostavljanja memorijalnog centra, ali verujem da će to vrlo brzo da krene svojim tokom kako je predviđeno u zakonu.

 

Šta će biti s ostacima logora Topovske šupe, koji bi takođe trebalo da bude deo Memorijalnog centra „Sajmište”, budući da se ponovo najavljuje tržni centar na Autokomandi, a ranije je ukazivano da njegova gradnja obuhvata upravo lokaciju ovog logora?

 

Kada se govori o Topovskim šupama, to se ne može, niti sme odvojeno posmatrati od logora Staro sajmište zato što je skupljanje i ubijanje muške jevrejske populacije iz Banata i teritorije Beograda bilo na tom mestu od maja do decembra 1941, tu je prošlo oko pet hiljada muškaraca, od kojih niko nije preživeo. U Topovskim šupama bili su zatočeni i posle likvidirani i pripadnici romske populacije. Jevrejski žene, deca i stariji odvođeni su na Staro sajmište i takođe likvidirani do proleća 1942. Lokacija Topovskih šupa je uvedena u Zakon o Memorijalnom centru „Staro sajmište” i prilikom donošenja zakona obavljeni su razgovori i konsultacije s gradom Beogradom kada je utvrđeno da je lokacija Topovskih šupa izdvojena, izuzeta od budućih urbanističkih planova na toj lokaciji i da ostaje u izvornom obliku do privođenja memorijalno-izložbenoj nameni u skladu s delatnošću budućeg Memorijalnog centra „Staro sajmište”.

 

Kakvi su danas odnosi u jevrejskoj zajednici u Srbiji budući da je u proteklom periodu bilo nesuglasica, dvostrukog rukovodstva, deo članova je tvrdio da im je zajednica oteta, uzurpirana?

 

Savez jevrejskih opština kao mesto okupljanja svih jevrejskih opština na teritoriji Srbije okrenut je ostvarivanju osnovne funkcije očuvanja jevrejske vere i jevrejskog načina života, čuvanju tradicije i običaja jevrejskog naroda s ovih prostora i očuvanju sećanja na sve naše stradale tokom Holokausta. U svakoj zajednici postoje određena pitanja o kojima se može polemisati pa ni jevrejska nije izuzetak. Nesuglasice koje su bile u zajednici u proteklom periodu smatram da su prevaziđene upravo tako što je svaka jevrejska opština okrenuta prema članstvu i njegovim potrebama što je vrlo težak i zahtevan posao i smatram da smo na dobrom putu u stvaranju jedne skladne i harmonične zajednice.

 

Izvor: Politika.rs

Foto: Politika.rs