Susedi i manjine

+100%-

Susedi i manjine

 

Forum za etničke odnose je 13. januara organizovao regionalnu konferenciju o bilateralnim odnosima Republike Srbije sa susedima i položaju nacionalnih manjina koja je održana u Aeroklubu u Beogradu. Konferencija je organizovana kao deo projekta pod nazivom „Status manjinske politike i evropski pregovori i uloga bilateralnih odnosa“, uz podršku Fondacije za otvoreno društvo i ambasade Velike Britanije u Srbiji.

 

Glavne teme konferencije su bile: stanje i perspektive bilateralnih odnosa Srbije i njenih suseda, članica EU (Hrvatska, Bugarska, Mađarska, Rumunija), značaj prava i položaja nacionalnih manjina za ove odnose, uticaj bilateralne i regionalne saradnje kao i prihvatanje evropskih pravnih tekovina na položaj nacionalnih manjina.

 

ZATEGNUTI ODNOSI I RANJIVE MANJINE

 

Konferencija je imala tri panela. U okviru prvog panela predstavili su projekat i samo istraživanje. U ovom delu konferencije uvodnu reč je imao predsednik Foruma za etničke odnose Dušan Janjić, koji je istakao da su odnosi između Srbije i suseda i dalje opterećeni istorijom i međusobnim razlikama. Janjić je kao posebno težak problem izdvojio i položaj novih nacionalnih manjina, koje se i dan danas teško privikavaju na manjinski status. Sledeći govornik, Dejan Radenković, je govoreći o bilateralnim odnosima Srbije sa susedima istakao da je ključno pitanje, kada se raspravlja o međusobnim odnosima, da li je i u kojoj meri kretanje ka EU kohezivni faktor koji doprinosi produbljivanju saradnje i jačanju poverenja između zemalja.

U ovom delu konferencije govorio je i profesor na Fakultetu političkih nauka u Zagrebu Dejan Jović i predsednica Helsinškog odbora u Srbiji Sonja Biserko. Jović je rekao da se danas kretanje zemalja ka EU odigrava kao obrnuti proces, koji kao da dovodi do produbljavanja problema i da bi možda nabolje bilo pristupiti zajedničkom ulasku preostalih zemalja Zapadnog Balkana u EU. Izlaganje Sonje Biserko je bilo posebno zanimljivo jer je ona naglasila da se danas u uslovima podignutih tenzija teško može raspravljati o manjinama. Biserko je istakla da je odnos Srbije ka susedima neiskren i špekulantski, štos e videlo iz odnosa prema Makedoniji a da se Hrvatska stalno označava kao neprijatelj u kojem raste ekstremizam.

 

ŽIGMANOV: PREĆUTKIVANJE I NAPADI

 

Na drugom panelu ispred hrvatske manjine u Srbiji govorili su član međuvladinog odbora za praćenje realizacije sporazuma između Srbije i Hrvatske i zastupnik hrvatske zajednice u Narodnoj skupštini Tomislav Žigmanov i Darko Baštovanović iz Hrvatskog nacionalnog vijeća. Govoreći o aktualnom položaju hrvatske zajednice u Srbiji Žigmanov je istakao da se ona danas suočava s nizom problema, kao i da su Hrvati u Srbiji prikazani kao subjekti čiji je krajnji cilj nanošenje štete državi u kojoj žive. Zastupnik hrvatske zajednice je podsetio da saradnja sa predstavnicima srpske manjine u Hrvatskoj postoji i da je ona intenzivna, što se u javnosti prećutkuje.

 

Žigmanov je istakao i da u srpskim medijima nije bilo vesti o tome da su čak četvorica sekretara u vladi Andreja Plenkovića srpske nacionalnosti i da se nalaze na funkcijama koje su ključne za manjinsku problematiku. Naglasio je i da ovakve stvari nisu primerne za jednu državu koja svoju budućnost nastoji da gradi u evropskim okvirima. Podsetio je i na to da je potpuno prećutano da je današnju demografsku sliku Hrvata u Vojvodini uticao i nasilje kojem su bili izloženi tokom 90. godina, ogromna iseljavanja i loše ekonomske i socijalne prilike.

 

BAŠTOVANOVIĆ: STANDARDI SU MINIMUM

 

Darko Baštovanović ispred HNV-a je rekao da je u Srbiji teško govoriti o položaju nacionalnih manjina, jer postoji dosta neznanja i mnogo pogrešnih tumačenja. Naglasio je da se ne može govoriti o visokom nivou zašite nacionalnih manjina kada država i dalje nije donela poseban zakon kojim bi se uredio položaj nacionalnih manjina, a postojeći zakon je donet u posve drugačijoj društvenoj i političkoj atmosferi i predstavlja zakon zemlje koje više nema. Osvrćući se na bilateralne odnose između Srbije i Hrvatske Baštovanović je rekao da Hrvatska ima i ustavnu obavezu da štiti svoju manjinu i da su sva otvorena pitanja koja nisu rešena sa srpske strane pitanje nedostajuće političke volje. Osvrnuo se i na evropske standarde i naglasio da se njima garantuje minimum zaštite nacionalnih manjina i da je potpuno pogrešno kada se srpski zvaničnici pozivaju na najviše evropske standarde.

 

Treći panel je bio posvećen odnosima Srbije sa Rumunijom i Bugarskom i na njemu su učestvovali predstavnici nevladinih organizacija bugarske zajednice, kao i predstavnici Vlaškog nacionalnog saveta.

 

Konferenciju je zatvorio Zoran Milivojević, koje se zahvalio učesnicima konferencije i izneo zaključke.

 

Na konferenciji je predstavljen i nacrt istraživanja Foruma za etničke odnose pod nazivom Nacionalne manjine u odnosima Srbije sa susedima, koji je predstavljao i osnovu za diskusiju.

 

Izvor: Hrvatska riječ

 

Kategorije: Arhiva, Poglavlje 23