U VEZI SA OSPORAVANJEM DA BUNJEVAČKI JEZIK BUDE SLUŽBENI U SUBOTICI

+100%-

U VEZI SA OSPORAVANJEM DA BUNJEVAČKI JEZIK BUDE SLUŽBENI U SUBOTICI

Stavovi koje javno iznose protivnici uvođenja bunjevačkog jezika u službenu upotribu u Subotici, su uvridljivi na nacionalnoj osnovi, nisu u skladu sa ljudskim i manjinskim pravima i narušavaju međunacionalne odnose… Zahtivamo da se to promini.

 

Poznata je činjenica da su Bunjevci u bivšoj SFRJ bili nacionalno diskriminisani, i bez obzira na ličnu izjavu smatrani Hrvatima. Takav odnos prema Bunjevcima je bio na temelju poznate Naredbe državne vlasti iz 1945-te godine – „da se svi Bunjevci imaju smatrati Hrvatima bez obzira na ličnu izjavu“. Na temelju te naredbe bunjevački jezik je smatran dijalektom hrvatskog jezika, što je samo po sebi besmislica jer ni hrvatski jezik nije bio u to vrime samostalan jezik nego u sklopu srpskohrvatskog jezika.

 

Uvođenjem bunjevačkog jezika u službenu upotribu ni na koji način se ne ugrožavaju, ukidaju ili umanjuju, prava bilo koje nacionalne zajednice u gradu Subotica, te samim tim nema razloga za osporavanje od strane bilo koje nacionalne zajednice u Subotici, da se ovaj postupak sprovede.

 

Osporavanja koja iznose u istupima političari isprid hrvatske nacionalne manjine u Srbiji, i nekih krugova u Hrvatskoj, smatramo narušavanjem međunacionalni odnosa, nepoštovanjem ljudski i manjinski prava, i vriđanjem na nacionalnoj osnovi, jer u suštini iznose stav da Bunjevci nisu autohtona nacionalna manjina, nego etnička grupa Hrvata, ili kako to u žargonu definišu – „bunjevački Hrvati“ i da bunjevački jezik nije maternji jezik Bunjevaca nego dijalekt hrvatskog jezika. Zaista je neshvatljivo i neprihvatljivo da i danas zastupaju stav, koji proističe iz navedene Naredbe iz 1945-te godine – da su Bunjevci Hrvati, kao da je taj akt i danas u zvaničnoj primeni.

 

Očekujemo da lokalna vlast i pridlagač izmena statuta grada, takve stavove koji osporavaju uvođenje bunjevačkog jezika u službenu upotribu, negiranjem autohtonosti Bunjevaca, ne uvažavaju jer nemaju ni pravnog, ni moralnog, ni etičkog osnova, i da se bunjevački jezik uvede kao službeni jezik u gradu kako je i pridloženo.

 

 

Izvor: Nacionalni savet bunjevačke nacionalne manjine

Foto: Nacionalni savet bunjevačke nacionalne manjine